Andrija, sin Jonin, brat Šimuna Petra, rođen je u Betsaidi (Iv l, 44), nastanjen u Kafarnaumu (Mk l, 29) i po zanimanja ribar (Mt 4, 18). Iako Židov, dobio je grčko ime, što znači kako je bio snažan helenistički utjecaj u njegovu rodnom kraju. Istočna ga Crkva naziva „Prvopozvani", jer ga je Krist prvoga pozvao među svoje učenike. On i Ivan bili su učenici svetog Ivana Krstitelja (Iv l, 10). Kad je jednom Ivan opazio Isusa, reče: „Evo Jaganjca Božjega!" Tad obojica pođoše za Isu­som i ostadoše s njim taj dan. Taj susret tako, je djelovao na Andriju, odmah je pošao svome bratu Šimunu i javio mu: „Našli smo Mesiju!" Andrija dovede Šimuna k Isusu (Iv 1, 42).

Na popisu apostola Andrija je redovito među prvima, uz brata Šimuna (Mt 10, 2). Jednom je s izabranom trojkom pitao Isusa za budućnost Jeruzalema i svršetak svijeta (Mk 13, 3-4). I kad je Isus umnožio kruh za pet tisuća ljudi, Andrija je odigrao značajnu ulogu (Iv 6, 8). Kad su neki Grci došli u Jeruzalem i htjeli vidjeti Isusa, Filip je naj­prije upozorio Andriju i onda su ih njih dvojica odveli k Isusu (Iv 12, 22).

Nakom silaska Duha Svetoga o Andriji nema ništa u novozavjetnim knjigama. Neke je vijesti sačuvala predaja, ali je većinu izvora iskitila legenda. Među apokrifima nalaze se i tzv. „Djela Andrijina".

Prema predaji propovijedao je u Bitiniji (Mala Azija), današnjoj Ukrajini, Bugarskoj, Albaniji, i Grčkoj. U Patrasu je osuđen i obješen na križ koji je imao oblik slova X. Po njemu se taj križ zove „Andrijin križ". Moći su mu prenesene već 356. godine u Carigrad, a u 13. stoljeću u talijanski grad Amalfi. Papa Pio II. dao je 1462. godine prenio je njegovu glavu u baziliku svetoga Petra u Rimu, a Pavao VI. ju je vratio pravoslav­noj katedrali u Patras 1964. godine.

Velika je Andrijina odlika što se istoga trenutka odazvao i stavio u službu Kristu. Nije puno posjedovao, ali je odmah ostavio sve. Privodio je ljude Krastu (najprije svoga brata Šimuna - Petra). U apostolskom navještaju Isusove poruke proveo je cijeli život kao gorljivi apostol i svoje uvjerenje i nastojanje potvrdio mučeničkom krvlju. Predaja svjedoči kako je uskliknuo kad je vidio križ na kojem će biti raspet: „Križu divni, nosio si moga Učitelja, primi i mene njegova učenika!".

Sveti Kastul i Euprepit, mučenici u Rimu.

Sveta Maura, djevica i mučenica u Carigradu.

Sveta Justina, djevica i mučenica također u Carigradu.

Sveti Konstancije, žestoki borac protiv pelagijevaca, umro u Rimu 418. godine.

Sveti Trojan, biskup Santonaca (Galija).